OPĆA, ESTETSKA I LASERSKA DERMATOLOGIJA
Dr. Katarina Dujmović spec. dermatovenerolog

Eritematodes

Autoimune bolesti vezivnog tkiva- diskoidni i sistemski eritematodes

Eritematodes (lupus erythematosus) se ubraja u autoimune bolesti vezivnog tkiva.

Razlikujemo dva osnovna oblika ovog oboljenja, na osnovu simptoma i samog toka bolesti.
Diskoidni eritematodes (lupus erythematosus discoides) zahvaæa samo kožu, dok sistemski eritematodes (lupus erythematosus systemicus) osim kože zahvaæa i unutrašnje organe.

Granica izmeðu ova dva oblika ipak nije tako oštra, jer je kod jednog broja pacijenata moguæ prijelaz diskoidnog u sistemski oblik eritematodesa.

Diskoidni eritematodes je oboljenje koje se javlja uglavnom do èetrdesete godine života i to nešto èešæe kod žena. Na koži koja je izloðena suncu (fotoeksponirana podruèja), stvaraju se crvenkasti infiltrati, jasno ogranièeni, velièine kovanice i veæi, prekriveni rožnatim naslagama. Èesto se na licu vidi crvenilo u obliku leptira èiji je trup na nosu , a krila na obrazima. . Nakon nekog vremena na mjestu infiltrata nastaju atrofièni ožiljci, koji stvaraju velike kozmetološke probleme kod pacijenata. Dolazi i do deformacija uški, nosa i obraza. Promjene kod eritematodesa mogu biti smještene i na vlasištu, nakon èega ta mjesta ostaju trajno bez dlaka.

Životna prognoza kod ovih pacijenata je dobra, ukoliko se kod tih pacijenata ne razvije sistemski eritematodes.

Sistemski eritematodes je upalna bolest vezivnog tkiva, vrlo ozbiljne životne prognoze. Osim kože kod ovih pacijenata dolazi do ošteæenja gotovo svih unutrašnjih organa. Na koži lica se pojavljuje crvenilo i to najèešæe u obliku leptira. Crvenilo kože se javlja i na podruèju dekoltea, leða, gornjih strana šaka. Na takvoj koži se pojavljuju i ljuspice, te razlièiti oblici osipa. Purpurièke promjene se vide na jagodicama prstiju. Dolazi do opadanja kose u krugovima (alopecija)

Kod oko polovine oboljelih od sistemskog eritematodesa dolazi do ošteæenja bubrega, a kao posljedica toga dolazi do povišenja krvnog tlaka. I srce ovih pacijenata èesto je zahvaæeno pa se može razviti poseban oblik endokarditisa, miokarditis i perikarditis.
Može doæi do pojave ošteæenja pleure i peritoneuma.
90% bolenika ima ošteæenje zglobova.
Javljaju se neurološki poremeæaji, psihièke promjene, promjene na oèima, te poveæanje limfnih èvorova

Kod sumnje na ovo oboljenje potrebno je odmah uraditi odreðene laboratorijeke pretrage, meðu kojima su najvažnije imunološke pretrage.
Kod ovih pacijenata dolazi do poremeæaja u krvnoj slici i do poveæanja sedimentacije. Dolazi i do promjena u proteinogramu. Povišene su vrijednosti cirkulirajuæih imunih kompleksa. Pozitivna su antinuklearna antitijela, a najvažniji je test odreðivanja antitijela prema DNA.
Svakako je važno uraditi i biopsiju i patohistološku analizu promijenjene kože.

Kada se radi o oboljelim od sistemskog eritematodesa lijeèenje mora biti pod kontrolom interniste, reumatologa i dermatologa.

Dr Katarina Dujmoviæ