Specijalistička dermatovenerološka ordinacija Dr. Dujmović
Dr. Katarina Dujmović spec. dermatovenerolog

Sve vrste kontaktnih dermatitisa

SVE VRSTE KONTAKTNIH DERMATITISA- ZBOG ČEGA SVE NASTAJU, KAKO IH PREPOZNATI I PRAVOVREMENO ZAPOČETI TERAPIJU.

Koje su to tvari najviše štetne za našu kožu

Kada govorimo o kontaktnom dermatitisu, prema kliničkoj slici i načinu nastanka razlikujemo nealergijski i alergijski kontaktni dermatitis , s tim da se oba mogu javljati u akutnom i kroničnom obliku.

1. Akutni nealergijski kontaktni dermatitis upalna je reakcija kože koja nastaje nakon kraćeg kontakta s izrazito jakim vanjskim toksičnim faktorima. U podlozi je samo upalni proces, bez alergijskog ili imunološkog zbivanja. Najčešći su faktori nastanka hemikalije npr. kiseline i lužine, organska otapala( benzin, aceton,benzol), razređivači te jaka ekspozicija rendgenskim, UV ili laserskim zrakama. Promjene su samo na mjestu kontakta i oštro su ograničene. Koža je crvena, lagano otečena, uz pojavu mjehurića ispunjenih bistrim ili katkad gnojnim sadržajem,te pojavom erozija i jakog vlaženja. Dolazi i do ljuštenja i pucanja kože, te stvaranja krasti . Svrbež ne mora biti jako izražen nego se više javlja osjećaj pečenja i stezanja.
Dijagnozu je lako postaviti na osnovi podataka o kontaktu s jakim iritansom. Eventualno je potrebno isključiti gljivičnu ili bakterijsku infekciju.
Prvo je potrebno odstraniti toksičnu tvar, a to se postiže čiščenjem kože primjenom kupki u fiziološkoj otopini, dok se sapuni ne preporučuju jer mogu imati iritirajući uticaj.
U erozivnom stadiju primjenjuju se oblozi, a nako smirivanja eksudacije koriste se losioni I kreme koje uz kortikosteroide sadrže I antibiotike ili antimikotike. U kasnijem stadiju mogu se koristiti I preparati u oblik masti, koji uz kortikosteroide mogu sadržavati I keratolitike ukoliko je došlo do prekomjernog stvaranja roževine. U slučaju prisutnog svrbeža ordiniraju se antihistaminici na usta, a ukoliko se radi o jako izraženim oblicima bolesti u terapiji se dodaju I drugi medikamenti pod kontrolom dermatologa.

2. Hronični nealergijski kontaktni dermatitis nastaje nakon dugotrajnog I ponavljanog djelovanja neškodljivih ili slabo škodljivih tvari na kožu, koje ne mogu oštetiti kožu jednokratnim djelovanjem. Ove tvari kumuliranjem djelovanja izazivaju kronično oštećenje kože zbog nestajanja lipidnoga zaštitnog sloja, promjene pH kože i gubljenja normalne bakterijske flore. Promjene na koži sporo se razvijaju, osobito ako se radi bez zaštitnih sredstava (rukavice i zaštitna krema za radnog procesa). Najčešće su promjene na šakama i prstima. Koža je suha, zacrvenjena , zadebljala, ljušti se i puca te nastaju bolne raspukline (ragade).
U terapiji je najvažnije prepoznati I eliminirati štetne uticaje.
Terapija je slična onoj navedenoj u akutnoj fazi, s tim da oblozi nisu potrebni nego se najprije daju kortikosteroidi u obliku masti ili krema , katkad kombinacije s antibiotikom ili antimikotikom, a i salicilnom kiselinom. Nakon što se promjene smire, nastavlja se trajna njega kože, koja je zbog gubitka prirodnih zaštitnih faktora od iznimne važnosti.
Treba istaknuti da je zbog oštećenja kože, koje je uglavnom trajno, riječ o hroničnoj bolesti te da se mogu javljati faze poboljšanja i pogoršanja. Nužno je izbjegavati (na poslu i u kući) svaku iritaciju ili dodatno močenje kože te raditi u rukavicama ( prvo staviti pamučne , a tek onda gumene rukavice).




3. Kod akutnog alergijskog dermatitisa promjene na koži nastaju 24 do 48 sati nakon kontakta s alergenom na koji se organizam senzibilizirao prijašnjim kontaktom
Riječ je o pravoj alergijskoj reakciji staničnog tipa (tip IV)
Najčešći su alergeni nikal, krom, kobalt, formaldehid, detergenti, dezinfekciona sredstva (asepsol), plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kinin, sulfonamide, penicillin, rezorcin, živini spojevi), guma, neki prehrambeni proizvodi ( celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, dlake životinja, odjevni predmeti( najlon, boje, celulozna vlakna). Javlja se na izloženim dijelovima tijela (lice, vrat, šake, stopala, podlaktice). Koža je crvena i upalno promijenjena, nastaju mjehurići, čijim pucanjem nastaju erozije I vlaženje, a nakon toga se stvaraju kraste I ljuske. Sve su promjene neoštro ograničene.
Dijagnoza se postavlja na temelju epikutanog ili patch testa koji se izvodi na koži leđa.
Postoje standardni epikutani testovi u kojima se upotrebljavaju oni alergeni koji su najčešči u svakodnevnom životu , a po potrebi se oni upotpunjuju I ciljanim alergenima karakterističnim za pojedina zanimanja.
Liječenjem se bolest smiruje za tri do četiri sedmice , ali se odmah javlja nakon ponovnog izlaganja alergenu. Terapija odgovara onoj koja se daje kod akutnog nealergijskog dermatitisa, s tim da je od iznimne važnosti izbjegavati kontakt s alergenima na koje je test bio pozitivan.
4. U kroničnom alergijskom dermatitisu promjene nastaju kao posljedica stalnog uticaja neprepoznatog alergena uz postojanje obiteljske sklonosti za nastanak ekcema
Koža je suha,infiltrirana, pojačanog crteža sa prisutnim lihenoidnim papulama.
Najčešće se promjene vide na rukama, u genitalnoj I perianalnoj regiji, ali se može vidjeti I na sluznicama, npr. u usnoj šupljini kao posljedica nošenja proteze ili na očima čiji su uzrok sredstva za njegu kontaktnih leća.



Dr Katarina Dujmović