Specijalistička dermatovenerološka ordinacija Dr. Dujmović
Dr. Katarina Dujmović spec. dermatovenerolog

Sve vrste kontaktnih dermatitisa

SVE VRSTE KONTAKTNIH DERMATITISA- ZBOG ÈEGA SVE NASTAJU, KAKO IH PREPOZNATI I PRAVOVREMENO ZAPOÈETI TERAPIJU.

Koje su to tvari najviše štetne za našu kožu

Kada govorimo o kontaktnom dermatitisu, prema klinièkoj slici i naèinu nastanka razlikujemo nealergijski i alergijski kontaktni dermatitis , s tim da se oba mogu javljati u akutnom i kroniènom obliku.

1. Akutni nealergijski kontaktni dermatitis upalna je reakcija kože koja nastaje nakon kraæeg kontakta s izrazito jakim vanjskim toksiènim faktorima. U podlozi je samo upalni proces, bez alergijskog ili imunološkog zbivanja. Najèešæi su faktori nastanka hemikalije npr. kiseline i lužine, organska otapala( benzin, aceton,benzol), razreðivaèi te jaka ekspozicija rendgenskim, UV ili laserskim zrakama. Promjene su samo na mjestu kontakta i oštro su ogranièene. Koža je crvena, lagano oteèena, uz pojavu mjehuriæa ispunjenih bistrim ili katkad gnojnim sadržajem,te pojavom erozija i jakog vlaženja. Dolazi i do ljuštenja i pucanja kože, te stvaranja krasti . Svrbež ne mora biti jako izražen nego se više javlja osjeæaj peèenja i stezanja.
Dijagnozu je lako postaviti na osnovi podataka o kontaktu s jakim iritansom. Eventualno je potrebno iskljuèiti gljiviènu ili bakterijsku infekciju.
Prvo je potrebno odstraniti toksiènu tvar, a to se postiže èišèenjem kože primjenom kupki u fiziološkoj otopini, dok se sapuni ne preporuèuju jer mogu imati iritirajuæi uticaj.
U erozivnom stadiju primjenjuju se oblozi, a nako smirivanja eksudacije koriste se losioni I kreme koje uz kortikosteroide sadrže I antibiotike ili antimikotike. U kasnijem stadiju mogu se koristiti I preparati u oblik masti, koji uz kortikosteroide mogu sadržavati I keratolitike ukoliko je došlo do prekomjernog stvaranja roževine. U sluèaju prisutnog svrbeža ordiniraju se antihistaminici na usta, a ukoliko se radi o jako izraženim oblicima bolesti u terapiji se dodaju I drugi medikamenti pod kontrolom dermatologa.

2. Hronièni nealergijski kontaktni dermatitis nastaje nakon dugotrajnog I ponavljanog djelovanja neškodljivih ili slabo škodljivih tvari na kožu, koje ne mogu oštetiti kožu jednokratnim djelovanjem. Ove tvari kumuliranjem djelovanja izazivaju kronièno ošteæenje kože zbog nestajanja lipidnoga zaštitnog sloja, promjene pH kože i gubljenja normalne bakterijske flore. Promjene na koži sporo se razvijaju, osobito ako se radi bez zaštitnih sredstava (rukavice i zaštitna krema za radnog procesa). Najèešæe su promjene na šakama i prstima. Koža je suha, zacrvenjena , zadebljala, ljušti se i puca te nastaju bolne raspukline (ragade).
U terapiji je najvažnije prepoznati I eliminirati štetne uticaje.
Terapija je slièna onoj navedenoj u akutnoj fazi, s tim da oblozi nisu potrebni nego se najprije daju kortikosteroidi u obliku masti ili krema , katkad kombinacije s antibiotikom ili antimikotikom, a i salicilnom kiselinom. Nakon što se promjene smire, nastavlja se trajna njega kože, koja je zbog gubitka prirodnih zaštitnih faktora od iznimne važnosti.
Treba istaknuti da je zbog ošteæenja kože, koje je uglavnom trajno, rijeè o hroniènoj bolesti te da se mogu javljati faze poboljšanja i pogoršanja. Nužno je izbjegavati (na poslu i u kuæi) svaku iritaciju ili dodatno moèenje kože te raditi u rukavicama ( prvo staviti pamuène , a tek onda gumene rukavice).




3. Kod akutnog alergijskog dermatitisa promjene na koži nastaju 24 do 48 sati nakon kontakta s alergenom na koji se organizam senzibilizirao prijašnjim kontaktom
Rijeè je o pravoj alergijskoj reakciji staniènog tipa (tip IV)
Najèešæi su alergeni nikal, krom, kobalt, formaldehid, detergenti, dezinfekciona sredstva (asepsol), plastiène mase, kozmetièka sredstva, lijekovi (kinin, sulfonamide, penicillin, rezorcin, živini spojevi), guma, neki prehrambeni proizvodi ( celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, dlake životinja, odjevni predmeti( najlon, boje, celulozna vlakna). Javlja se na izloženim dijelovima tijela (lice, vrat, šake, stopala, podlaktice). Koža je crvena i upalno promijenjena, nastaju mjehuriæi, èijim pucanjem nastaju erozije I vlaženje, a nakon toga se stvaraju kraste I ljuske. Sve su promjene neoštro ogranièene.
Dijagnoza se postavlja na temelju epikutanog ili patch testa koji se izvodi na koži leða.
Postoje standardni epikutani testovi u kojima se upotrebljavaju oni alergeni koji su najèešèi u svakodnevnom životu , a po potrebi se oni upotpunjuju I ciljanim alergenima karakteristiènim za pojedina zanimanja.
Lijeèenjem se bolest smiruje za tri do èetiri sedmice , ali se odmah javlja nakon ponovnog izlaganja alergenu. Terapija odgovara onoj koja se daje kod akutnog nealergijskog dermatitisa, s tim da je od iznimne važnosti izbjegavati kontakt s alergenima na koje je test bio pozitivan.
4. U kroniènom alergijskom dermatitisu promjene nastaju kao posljedica stalnog uticaja neprepoznatog alergena uz postojanje obiteljske sklonosti za nastanak ekcema
Koža je suha,infiltrirana, pojaèanog crteža sa prisutnim lihenoidnim papulama.
Najèešæe se promjene vide na rukama, u genitalnoj I perianalnoj regiji, ali se može vidjeti I na sluznicama, npr. u usnoj šupljini kao posljedica nošenja proteze ili na oèima èiji su uzrok sredstva za njegu kontaktnih leæa.



Dr Katarina Dujmoviæ